— Mijo Nikić, SJ – Glasnik
Svaka je osoba stvorena na sliku Božju, posjeduje besmrtnu dušu, obdarena je razumom i slobodom i kao takva ona je uistinu veliki misterij koji treba poštivati i kojeg treba ljubiti. Što budemo više ljubili drugu osobu više ćemo je i bolje upoznati.
1. U međuljudskim odnosima isključuj stav obrane
Stav obrane se zauzima onda kad osoba osjeti u sebi strah da ne bude povrijeđena. U stavu psihološke obrane najčešće se radi o subjektivnoj krivoj percepciji koja iskrivi stvarnost, odnosno doživi je neprijateljski bez ozbiljnog povoda za to. Potrebno je odgajati svoje emocije i češće uključivati svoju racionalnu sposobnost koja vidi stvarnost objektivnije i samim tim umanjuje potrebu zauzimanja obrambenog stava.
2. Razvijaj stav povjerenja i empatije
Stav empatije izražava razumijevanje, pažnju, interes i brigu za druge. Taj stav izražava onu Pavlovu misao: „Trpjeti s onima koji trpe, veseliti se s onima koji se vesele“ (Rim 12,15). Kad se tako postavimo prema drugome, on neće imati razloga ni potrebe da bude agresivan, nego će biti zahvalan što smo spremni s njime suosjećati. Za razumijevanje i prihvaćanje drugoga potrebno je uključiti i razum i srce.
3. Isključuj stav “ocjenjivanja” u međuljudskim odnosima
Treba se čuvati da ne “lovimo” drugoga po svojim shemama i paragrafima. Osobe koje se na vani pokazuju kao superkritične, govore više u formulama naučenih fraza kojima se iskrivljuje objektivna stvarnost. Takve osobe često govore: „Pročitao sam ga“.
4. Pretvori srdžbu u nadu
Stvaralačka srdžba nam pomaže da nadvladamo teškoće i postignemo potrebnu samostalnost u životu. Kad je dobro sublimirana, tj. dignuta na višu razinu, srdžba može ojačati i ohrabriti našu nadu. Sveti Toma Akvinski kaže da je nada prva među krepostima u kojima ima strasti i srdžbe (Spes prima est inter passiones irrascibiles).
5. Promijeni negativne obrasce mišljenja i oblikuj pozitivnu životnu filozofiju
Pozitivne misli izazivaju pozitivne osjećaje, dok negativne, crne, pesimističke misli aktiviraju bolne i negativne osjećaje koji mogu aktivirati potisnutu agresivnost i dovesti do verbalnog i fizičkog nasilja. Čovjek može puno toga promijeniti u svom životu, promjenom svoga mentalnog stava. Pavao u poslanici Rimljanima daje ovaj savjet: „Preobličavajte se obnovom svoga uma, kako biste mogli spoznati što je volja Božja, što je dobro, ugodno i savršeno“ (Rim 12, 1.2). Potrebno je dakle, prema Pavlu, a to zastupa i moderna psihoterapija, najprije promijeniti način svoga mišljenja, početi drukčije razmišljati, promijeniti svoju životnu filozofiju kako bi moglo doći do promjene u djelima i osjećajima.
6. „Srdite se, ali ne griješite!“ (Ef 4, 26)
Spomenuti savjet svetog Pavla apostola potiče nas da svoje emocije, u ovom slučaju, svoju srdžbu ne potiskujemo, nego da je kontrolirano izražavamo. Srdžba se može zbog straha potisnuti, slikovito rečeno progutati. Međutim, to se ne isplati, jer potisnuta u podsvijesti, srdžba se vrlo lako može prometnuti u neku psihosomatsku bolest. Drugi također neprihvatljivi način postupanja s emocijama je njihovo nekontrolirano impulzivno izražavanje. Na taj način se drugima nanosi nasilje i nepravda, jer u jakom afektu čovjek se ponaša iracionalno i grubo. Jedini ispravni način postupanja s emocijama je upravo onaj koji savjetuje sveti Pavao u poslanici Efežanima: „Srdite se, ali ne griješite!“ Izražavajte svoje emocije, ali s kontrolom i umjereno. Dvije tisuće godina prije nego je Danijel Goleman napisao svoju knjigu Emocionalna inteligencija, Pavao je već znao za tu mudrost.
7. „Budite jedan prema drugom prijazni, puni milosrđa!“ (Ef 4,32)
Čovjek plemenita srca je prijazan, fin, uljudan, kulturan i pun milosrđa. Dobro je se sjetiti da će se nama na Sudnjem danu mjeriti prema mjeri kojom mi sada mjerimo. Blago milosrdnima, oni će smjeti očekivati Božje milosrđe kad se pojave na Božjem sudu. To su Isusove riječi!
8. „Opraštajte jedan drugome, kao što je Bog vama oprostio u Kristu!“ (Ef 4, 32b)
Oproštenjem se izgrađuje bolji svijet i stvaraju zdravi međuljudski odnosi. Samo iskreno oproštenje ima moć ozdraviti naše pamćenje tako što uklanja prisilu podsjećanja na zadanu ranu. Osoba koja je istinski oprostila, oslobađa svoje pamćenje za nove i kreativne misli. „Oprostiti znači osloboditi u sebi sile ljubavi“, kaže Marc Oraison.
9. „Ljubite jedan drugoga kao što sam ja ljubio vas!“ (Iv 15,12)
Ovo nije samo Isusov savjet, ovo je njegova zapovijed: „Ovo je zapovijed moja…“. Tko u svom srcu ima dovoljno autentične ljubavi koja služi drugima, taj neće nikome nanositi nepravde ni nasilja, taj će sa svima živjeti u miru. Nekoga iskreno voljeti, znači pomoći mu da i sam postane bolji.
10. Otkrij u drugome dragocjeni biser koji i tebe može obogatiti
Svaka osoba u sebi ima dostojanstvo koje treba poštivati. Svaka je osoba jedinstvena i neponovljiva, zato se njome ne može i ne smije manipulirati. Svaka je osoba stvorena na sliku Božju, posjeduje besmrtnu dušu, obdarena je razumom i slobodom i kao takva ona je uistinu veliki misterij koji treba poštivati i kojeg treba ljubiti. Što budemo više ljubili drugu osobu više ćemo je i bolje upoznati. Tko istinski poštuje drugoga kao osobu, tko mu pristupa kao misteriju, taj neće manipulirati drugim ljudima, nego će prema njima imati dužni respekt koji bi se trebao pretvoriti u autentičnu ljubav.
11. Molitvom i žrtvom poboljšaj međuljudske odnose
Iskustvo je pokazalo kako se iskrenom i žarkom molitvom i žrtvom može utjecati da se drugi počnu mijenjati i uspostavljati zrele međuljudske odnose. Sveta Monika je godinama molila i na koncu izmolila od Boga obraćenje svoga sina Augustina. Žarka molitva ima iscjeljujuću snagu za dušu i tijelo. Knjiga Sirahova u Bibliji izričito kaže: „Sine moj u bolesti ne budi potišten, već se Bogu moli jer on zdravlje daje” (38, 9).
Molitva je svemoćno sredstvo kojim čovjek može postići sve što zaželi ukoliko pritom ima jaku vjeru. Sve je, naime, moguće onome koji vjeruje. „Molite i dobit ćete”, kaže Isus u Bibliji. Ozračje Božje ljubavi doživljene u molitvi čisti psihu od negativnih misli i deprimirajućih osjećaja, liječi rane duše i povećava slobodu i jasnoću duha. Vjernik koji se moli, na najboljem je putu da snagom koju prima od Boga u molitvi, pobijedi svoju neurozu i razne oblike depresije.
12. Tamu pretvori u svjetlo
Jedna mudra izreka glasi: „Ako ti život pruža limunove, napravi limunadu“. Na poteškoće i frustracije koje nas snađu u životu ne mora se uvijek odgovarati nasiljem. Moguće je na uvredu odgovoriti praštanjem pa čak i dobrim djelom. O tome govori sv. Pavao u 1. poslanici Korinćanima kad kaže: „Vrijeđaju nas, a mi blagoslivljamo; progone nas, a mi strpljivo podnosimo; ocrnjuju nas, a mi uzvraćamo lijepim“ (1 Kor 4, 12). Od limuna se može napraviti limunada. Ali za to je potrebna velika vjera i spremnost na žrtvu. Ne možeš promijeniti svoju prošlost, ali ako je predaš Bogu, On će je upotrijebiti da ti donese bolju budućnost.